Oglasi - Advertisement

Neugodan miris crijevnih plinova može otkriti dvije važne stvari: Evo kada treba obratiti pažnju na probavu

Izrazito neugodan miris crijevnih plinova često izaziva nelagodu, ali u većini slučajeva ne predstavlja razlog za zabrinutost. Promjene u mirisu najčešće su povezane s namirnicama koje jedemo i načinom na koji bakterije u crijevima razgrađuju hranu. Ipak, kada se uz neugodan miris pojave bolovi, dugotrajna nadutost ili promjene u stolici, važno je razmotriti mogućnost određenih probavnih smetnji.

Ispuštanje crijevnih plinova sasvim je prirodan proces koji prati svakodnevno funkcionisanje probavnog sistema. Iako se o ovoj pojavi rijetko otvoreno razgovara, gotovo svaka osoba tokom dana više puta ispušta vjetrove. Njihova količina, učestalost i miris mogu se razlikovati zavisno od prehrambenih navika, sastava crijevnih bakterija i načina na koji organizam obrađuje pojedine sastojke hrane.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Posebnu pažnju ljudi obično počinju obraćati tek kada primijete da su plinovi postali znatno neugodnijeg mirisa nego ranije. Takva promjena često izaziva pitanje postoji li problem sa želucem ili crijevima. Međutim, sam intenzitet mirisa nije dovoljan da bi se zaključilo da osoba ima određeno oboljenje. Mnogo je važnije posmatrati koliko dugo promjena traje i pojavljuju li se istovremeno druge tegobe.

Plinovi nastaju kao posljedica nekoliko procesa koji se odvijaju tokom probave. Dio zraka dospijeva u probavni sistem prilikom jela i pića, dok se određene vrste plinova stvaraju kada bakterije u crijevima razgrađuju sastojke hrane koje organizam nije prethodno potpuno probavio. Zbog toga promjene u svakodnevnim obrocima mogu brzo uticati na njihovu količinu i miris.

Šta zapravo uzrokuje posebno neugodan miris?

Zanimljivo je da najveći dio crijevnih plinova nema izražen miris. Njihov sastav uglavnom uključuje azot, ugljendioksid, vodonik, a kod pojedinih osoba i metan. Neugodan miris nastaje prvenstveno zbog manjih količina sumpornih jedinjenja koja nastaju djelovanjem crijevnih bakterija na određene sastojke hrane.

Među tim jedinjenjima posebno je poznat sumporovodik, gas karakterističnog mirisa koji podsjeća na pokvarena jaja. Iako može biti prisutan u relativno malim količinama, njegov miris može biti veoma izražen. Upravo zbog toga osoba ne mora imati mnogo plinova da bi primijetila snažan i neugodan miris.

S druge strane, neko može imati češće vjetrove koji gotovo da nemaju miris. To pokazuje da količina plinova i intenzitet njihovog mirisa nisu nužno povezani. Različiti procesi u crijevima utiču na ove dvije karakteristike, pa se samo na osnovu mirisa ne može pouzdano procjenjivati zdravstveno stanje.

ŠTA SE SMATRA UOBIČAJENIM?

Crijevni plinovi mogu se ispuštati približno 10 do 20 puta dnevno, iako postoje značajne individualne razlike. Na njihovu učestalost utiču prehrana, gutanje zraka, rad crijeva i sastav crijevnog mikrobioma. Povremeni neugodni mirisi sami po sebi najčešće ne predstavljaju znak bolesti.

Važno je razlikovati povremenu promjenu koja se pojavljuje nakon određenog obroka od tegoba koje postaju dugotrajne. Ako se neugodan miris javlja samo nakon pojedinih namirnica, objašnjenje se često nalazi upravo u njihovom sastavu. Međutim, kada promjena traje bez jasne povezanosti s hranom, potrebno je obratiti pažnju na druge okolnosti koje utiču na probavu.

Crijeva nisu samo organ kroz koji prolazi hrana. U njima živi veliki broj mikroorganizama koji učestvuju u njenoj razgradnji i imaju važnu ulogu u probavnim procesima. Zbog toga se miris plinova može promijeniti i kada se promijeni odnos mikroorganizama u crijevima ili način na koji oni obrađuju određene hranljive materije.

Prvi čest razlog krije se u svakodnevnoj ishrani

Jedan od najčešćih uzroka izrazito neugodnog mirisa crijevnih plinova jeste konzumiranje hrane koja sadrži sumporna jedinjenja ili sastojke pogodne za bakterijsku fermentaciju. Među takvim namirnicama nalaze se jaja, crveno meso, brokula, kupus, karfiol, crveni i bijeli luk. Njihova razgradnja može dovesti do stvaranja plinova koji imaju karakterističan, ponekad vrlo intenzivan miris.

Mahunarke također zauzimaju važno mjesto među namirnicama koje mogu povećati količinu crijevnih plinova. Grah, leća i slanutak sadrže određene ugljikohidrate koje probavni enzimi ne razgrađuju u potpunosti. Kada ti sastojci dospiju u debelo crijevo, bakterije nastavljaju njihovu razgradnju, a kao rezultat nastaju različiti plinovi.

To ipak ne znači da navedene namirnice treba ukloniti iz svakodnevne prehrane. Mnoge od njih predstavljaju vrijedan izvor vlakana, vitamina i drugih hranljivih materija. Njihov uticaj na stvaranje plinova prirodna je posljedica načina na koji funkcioniše probavni sistem, a ne dokaz da je hrana štetna.

Tegobe se posebno mogu primijetiti kada osoba naglo poveća unos namirnica bogatih vlaknima. Crijevima je ponekad potrebno određeno vrijeme da se prilagode drugačijem sastavu obroka. Zato postepeno povećavanje količine vlakana može pomoći da se smanje privremena nadutost i pojačano stvaranje plinova.

VAŽNO JE ZNATI: Neugodan miris nakon konzumiranja jaja, kupusa, luka ili sličnih namirnica najčešće je normalna posljedica njihove razgradnje. Sama promjena mirisa nije dokaz da organizam ne apsorbira hranljive materije ili da postoji ozbiljan poremećaj probave.

Pored vrste hrane, važan je i način konzumiranja obroka. Osobe koje jedu brzo, razgovaraju tokom jela ili često piju gazirane napitke mogu progutati veće količine zraka. To može povećati količinu plinova u probavnom sistemu i doprinijeti osjećaju nadutosti, iako progutani zrak nije glavni uzrok snažno neugodnog mirisa.

Korisno je obratiti pažnju na namirnice nakon kojih se neugodni simptomi redovno pojavljuju. Praćenje obroka tokom nekoliko dana može pomoći da se prepozna određeni obrazac. Ipak, nije preporučljivo bez jasnog razloga iz prehrane izbacivati cijele grupe namirnica, posebno kada su one važan dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.

Drugi razlog može biti povezan s crijevnim bakterijama i probavnim smetnjama

Druga važna mogućnost odnosi se na promjene u crijevnom mikrobiomu. Riječ je o zajednici bakterija i drugih mikroorganizama koji žive u crijevima i učestvuju u razgradnji hrane. Njihov sastav nije jednak kod svih ljudi, a može se mijenjati pod uticajem prehrane, lijekova, bolesti i drugih faktora.

Kada dođe do promjena u toj ravnoteži, mogu se pojaviti nadutost, povećana količina plinova i neugodan osjećaj u stomaku. Međutim, ove tegobe nisu specifične samo za poremećaje mikrobioma. Slični simptomi mogu nastati i zbog načina na koji organizam probavlja određene vrste šećera i drugih sastojaka hrane.

Jedan od poznatijih primjera jeste intolerancija na laktozu. Kod osoba koje slabije probavljaju mliječni šećer, konzumiranje mlijeka i pojedinih mliječnih proizvoda može dovesti do pojačanog stvaranja plinova, nadutosti i drugih probavnih tegoba. Slične reakcije mogu se pojaviti i kod osjetljivosti na određene fermentabilne ugljikohidrate.

U nekim slučajevima izraženije tegobe mogu biti povezane sa sindromom iritabilnog crijeva, zatvorom ili poremećajima apsorpcije hranljivih materija. Ipak, nijedno od ovih stanja ne može se potvrditi isključivo na osnovu mirisa vjetrova. Za pravilnu procjenu potrebno je uzeti u obzir ukupne simptome, njihovo trajanje i eventualne rezultate medicinskih pretraga.

Posebnu pažnju treba posvetiti i probioticima, koji se često predstavljaju kao jednostavno rješenje za različite probavne tegobe. Oni sadrže žive mikroorganizme koji u određenim okolnostima mogu imati koristan učinak. Međutim, njihova djelotvornost zavisi od konkretnog soja, doze i zdravstvenog problema, a nije dokazano da svaki probiotički proizvod može smanjiti neugodan miris plinova kod svih osoba.

Kada neugodni plinovi zahtijevaju pregled ljekara?

Povremeni crijevni plinovi neugodnog mirisa najčešće ne zahtijevaju medicinsku intervenciju. Ipak, situacija je drugačija kada se promjene pojave iznenada, traju duže vrijeme ili počnu značajno uticati na svakodnevni život. Posebno je važno obratiti pažnju na simptome koji se pojavljuju istovremeno s pojačanim stvaranjem plinova.

Uporni proljev, zatvor koji se pogoršava, ponavljajući bolovi u stomaku i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine predstavljaju razloge za razgovor s ljekarom. Isto važi za pojavu krvi u stolici ili crne stolice. Takve promjene ne treba pripisivati isključivo hrani niti pokušavati samostalno objasniti samo na osnovu prisustva nadutosti.

KADA JE POTREBNA HITNA POMOĆ?

Ako se pojave jaki bolovi u stomaku, izražena nadutost praćena povraćanjem ili nemogućnost ispuštanja stolice i plinova, potrebno je hitno potražiti medicinsku pomoć. Ovakva kombinacija simptoma zahtijeva pravovremenu procjenu i ne treba je posmatrati kao uobičajenu probavnu nelagodu.

Ljekar može na osnovu razgovora, pregleda i eventualnih dodatnih analiza procijeniti postoji li intolerancija na određene namirnice, poremećaj probave ili neko drugo stanje koje zahtijeva liječenje. Upravo zato je korisno zapamtiti kada su tegobe počele, koliko često se pojavljuju i postoje li obroci nakon kojih se posebno pogoršavaju.

Ako su promjene kratkotrajne i pojavljuju se nakon konzumiranja određene hrane, često je dovoljno pratiti prehrambene navike i reakcije organizma. Kada su simptomi uporni ili se uz njih pojavljuju druge smetnje, važnije je pronaći njihov stvarni uzrok nego pokušavati prikriti neugodan miris.

Miris crijevnih plinova može se mijenjati iz dana u dan, zavisno od sastava obroka i aktivnosti bakterija u crijevima. U većini slučajeva takve promjene dio su normalne probave. Ipak, poznavanje vlastitih prehrambenih navika i prepoznavanje simptoma koji odstupaju od uobičajenog stanja mogu pomoći da se na vrijeme uoče tegobe kojima je potrebna dodatna pažnja.

Napomena: Ovaj tekst služi isključivo za informisanje i ne može zamijeniti stručni medicinski pregled, individualnu dijagnozu ili savjet ljekara.