Velika studija na 99 miliona ljudi otkrila rijetke nuspojave COVID vakcina: Šta su naučnici utvrdili o Pfizeru i AstraZeneci?
Međunarodno istraživanje koje je obuhvatilo gotovo 99 miliona vakcinisanih osoba donijelo je detaljnije podatke o rijetkim neželjenim reakcijama nakon primjene vakcina protiv COVID-19. Naučnici su utvrdili povećanu učestalost pojedinih srčanih i neuroloških oboljenja nakon određenih vrsta vakcina, ali su istovremeno naglasili da se radi o rijetkim komplikacijama. Posebna pažnja posvećena je vakcinama Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca, čiji su sigurnosni profili analizirani kroz zdravstvene evidencije iz osam država. Rezultati, objavljeni u februaru 2024. godine, predstavljaju važan dio dugoročnog praćenja sigurnosti vakcinacije, a ne dokaz da su vakcine generalno opasne.
Istraživanje je provedeno u okviru međunarodne mreže Global Vaccine Data Network, koja okuplja stručnjake i institucije uključene u praćenje sigurnosti vakcina. Analizirani su podaci ukupno 99.068.901 vakcinisane osobe iz Australije, Argentine, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Novog Zelanda i Škotske. Ovakav obim istraživanja omogućio je naučnicima da detaljnije prouče zdravstvene događaje koji su toliko rijetki da ih je teško prepoznati tokom početnih kliničkih ispitivanja.
Za razliku od istraživanja koja se oslanjaju isključivo na prijave sumnji na nuspojave, ova analiza koristila je poređenje stvarnog i očekivanog broja određenih dijagnoza. Istraživači su provjeravali pojavljuju li se pojedina oboljenja nakon vakcinacije češće nego što bi se očekivalo prema ranijim zdravstvenim podacima. Takav pristup omogućava prepoznavanje mogućih sigurnosnih signala, ali sam po sebi ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu u svakom pojedinačnom slučaju.
Studija je objavljena u naučnom časopisu Vaccine, dok su njeni nalazi bili predmet dodatnih stručnih osvrta, uključujući izvještavanje medicinskog časopisa The BMJ. Iako su pojedini rezultati izazvali pažnju zbog ozbiljnosti mogućih komplikacija, istraživači su istakli potrebu da se njihova učestalost posmatra u odnosu na ogroman broj primijenjenih doza i koristi zaštite od teških oblika COVID-19.
Kako je međunarodna analiza otkrivala rijetke zdravstvene rizike
Naučnici su pratili 13 zdravstvenih stanja iz oblasti neurologije, kardiologije i hematologije. Njihov zadatak nije bio da utvrde koliko ljudi prijavljuje uobičajene kratkotrajne tegobe nakon vakcinacije, nego da provjere postoje li odstupanja u učestalosti određenih ozbiljnijih oboljenja. Posebno su bila važna stanja koja se inače javljaju kod veoma malog broja ljudi.
Podaci su prikupljeni iz deset istraživačkih centara, što je omogućilo poređenje nalaza iz različitih zdravstvenih sistema. Veliki uzorak bio je presudan jer se komplikacije koje se pojavljuju tek nekoliko puta na milion doza teško mogu pouzdano analizirati u malim grupama. Istraživači su zato nastojali utvrditi odgovara li broj zabilježenih dijagnoza očekivanom broju ili je prisutno statistički značajno povećanje.
POZADINA ISTRAŽIVANJA
Međunarodna analiza obuhvatila je 99.068.901 vakcinisanu osobu iz osam država. Istraživači su proučavali 13 odabranih zdravstvenih stanja i upoređivali njihov zabilježeni broj s očekivanom učestalošću. Cilj je bio otkriti rijetke sigurnosne signale koji zahtijevaju dodatno ispitivanje, a ne automatski pripisati svaku dijagnozu vakcinaciji.
Ovakvo praćenje nije ograničeno na period prije nego što vakcina dobije odobrenje za upotrebu. Kada se medicinski proizvod počne primjenjivati na milionima ljudi, dostupno je znatno više podataka o njegovom sigurnosnom profilu. To omogućava otkrivanje događaja koji su tokom prvih ispitivanja mogli ostati neprimijećeni zbog izuzetno male učestalosti.
Profesor Jim Buttery, jedan od istraživača uključenih u ovu oblast, ukazao je na važnost takvog dugoročnog nadzora. Rijetke reakcije ponekad postaju statistički prepoznatljive tek nakon što se prikupi dovoljno podataka iz stvarne kliničke prakse. Upravo zato sigurnosna procjena ne prestaje završetkom registracijskih studija.
Važno je razlikovati statistički signal od potvrđene uzročnosti. Ako je određena bolest zabilježena češće nego što se očekivalo nakon vakcinacije, to predstavlja razlog za dodatna istraživanja. Sam takav nalaz, međutim, nije dovoljan da se zaključi kako je vakcina izazvala svaki zabilježeni slučaj.
Pfizer i Moderna: potvrđeni ranije poznati signali povezani sa srcem
Među nalazima koji su privukli posebnu pažnju bili su miokarditis i perikarditis nakon primjene mRNA vakcina Pfizer-BioNTech i Moderna. Miokarditis označava upalu srčanog mišića, dok se perikarditis odnosi na upalu ovojnice koja okružuje srce. Riječ je o stanjima koja zahtijevaju medicinsku procjenu, ali se nakon vakcinacije javljaju rijetko.
Simptomi mogu uključivati bol u grudima, ubrzano ili nepravilno lupanje srca i druge tegobe koje mogu ukazivati na srčani problem. Prisustvo takvih simptoma ne znači automatski da osoba ima miokarditis ili perikarditis, ali predstavlja razlog za odgovarajuću ljekarsku procjenu. Istraživači su naglasili da povećana učestalost ovih stanja nije jednaka tvrdnji da se ona često pojavljuju među vakcinisanim osobama.
Na procjenu rizika utiču različiti faktori, uključujući dob, spol i redoslijed primijenjenih doza. Zbog toga se rezultati ne mogu jednako primijeniti na sve vakcinisane osobe. Velika međunarodna analiza potvrdila je prethodno poznate sigurnosne signale i pružila dodatne podatke o njihovoj učestalosti.
VAŽAN NALAZ: Kod mRNA vakcina Pfizer-BioNTech i Moderna potvrđeni su ranije prepoznati signali za rijetke slučajeve miokarditisa i perikarditisa. Nalazi ne znače da će većina vakcinisanih razviti ove komplikacije niti predstavljaju dokaz da su sve mRNA vakcine generalno nesigurne.
Stručni osvrt objavljen u časopisu The BMJ u februaru 2024. godine također je istakao da se radi o potvrđivanju ranije poznatih rijetkih rizika. Time studija nije promijenila osnovni princip sigurnosne procjene, nego je proširila dostupnu bazu podataka. Broj zabilježenih zdravstvenih događaja mora se tumačiti zajedno s njihovom osnovnom učestalošću u populaciji.
Takvo tumačenje posebno je važno kada se rezultati predstavljaju široj javnosti. Ozbiljnost određene dijagnoze ne znači da je vjerovatnoća njenog nastanka velika. Zbog toga stručnjaci naglašavaju potrebu za istovremenim razumijevanjem težine mogućeg neželjenog događaja i njegove stvarne rijetkosti.
AstraZeneca: uočeni signali za neurološka oboljenja i krvne ugruške
Drugi značajan dio istraživanja odnosio se na vakcinu AstraZeneca, koja se razlikuje od mRNA vakcina jer koristi tehnologiju virusnog vektora. Kod ove vakcine analizirani su rijetki neurološki i vaskularni događaji, među kojima su Guillain-Barréov sindrom i tromboza moždanih venskih sinusa. Oba stanja bila su predmet posebne pažnje zbog mogućih ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Guillain-Barréov sindrom predstavlja rijedak poremećaj u kojem imunološki sistem napada periferne nerve. Tromboza moždanih venskih sinusa podrazumijeva nastanak krvnog ugruška u venskom sistemu mozga. Iako se radi o različitim medicinskim stanjima, njihova mala učestalost zahtijeva istraživanja na velikom broju ljudi kako bi se pouzdano prepoznala moguća odstupanja.
Međunarodna analiza pokazala je da su pojedina od ovih stanja zabilježena češće od očekivanog nakon prve doze AstraZenecine vakcine. Istraživači su takve rezultate posmatrali kao sigurnosne signale koje treba dodatno provjeravati. Sama vremenska povezanost zdravstvenog događaja s vakcinacijom nije dovoljna da objasni uzrok svakog pojedinačnog slučaja.
Posebna pažnja posvećena je i dvama rijetkim upalnim oboljenjima centralnog nervnog sistema: akutnom diseminiranom encefalomijelitisu, poznatom kao ADEM, i transverzalnom mijelitisu. ADEM zahvata mozak i kičmenu moždinu, dok transverzalni mijelitis predstavlja upalu određenog dijela kičmene moždine. Zbog njihove rijetkosti istraživači su koristili dodatne zdravstvene evidencije kako bi preciznije procijenili mogući rizik.
U dodatnoj australijskoj analizi procijenjeno je 0,78 dodatnih slučajeva ADEM-a i 1,82 dodatna slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza AstraZenecine vakcine. Ovi podaci pokazuju da je procijenjeni apsolutni dodatni rizik veoma mali, iako su sama oboljenja ozbiljna. Upravo takvi nalazi objašnjavaju zašto je za sigurnosni nadzor potreban izuzetno veliki broj zdravstvenih zapisa.
BROJKE U FOKUSU
Australijska dodatna analiza procijenila je manje od jednog dodatnog slučaja ADEM-a i približno dva dodatna slučaja transverzalnog mijelitisa na milion doza AstraZenecine vakcine. Riječ je o procjenama iz konkretne analize, a ne o tvrdnji da svaka zabilježena dijagnoza ima potvrđenu uzročnu vezu s vakcinacijom.
Australijski istraživači koristili su povezane zdravstvene evidencije i metodološki pristup kojim su upoređivani različiti vremenski periodi kod istih osoba. Takva metoda omogućava detaljniju provjeru određenih sigurnosnih signala i smanjuje dio problema koji nastaju pri poređenju različitih grupa pacijenata. Dobijeni rezultati pružili su dodatni okvir za razumijevanje ranijih međunarodnih nalaza.
Istraživanja ove vrste imaju važnu ulogu upravo zato što ne završavaju na prvom uočenom odstupanju. Nalaz se provjerava kroz dodatne podatke, druge populacije i različite statističke metode. Takav postupak omogućava da se mogući rizici prepoznaju bez donošenja preuranjenih zaključaka.
Zašto otkrivene nuspojave ne znače da je vakcinacija generalno nesigurna
Objavljivanje rezultata o rijetkim neželjenim reakcijama otvorilo je prostor za različita tumačenja. Međutim, istraživači su naglašavali da se pojedinačni sigurnosni signali ne mogu koristiti kao dokaz masovne štetnosti vakcina. Njihovo otkrivanje predstavlja dio očekivanog procesa medicinskog nadzora nakon široke primjene određenog proizvoda.
Australijska novinska agencija AAP dodatno je analizirala tvrdnje koje su se pojavile nakon objavljivanja studije. U okviru provjere konsultovani su i istraživači, uključujući profesora Jima Butteryja. Prema njihovim objašnjenjima, rezultati ne potvrđuju tvrdnje da su vakcine izazvale široko rasprostranjenu zdravstvenu štetu.
Sigurnost vakcina procjenjuje se kroz odnos mogućih rizika i očekivanih koristi, a taj odnos može zavisiti od zdravstvenog stanja, životne dobi i drugih okolnosti. Kod vakcina protiv COVID-19 posebno je važna zaštita od težih oblika bolesti. Istovremeno, prepoznavanje rijetkih neželjenih reakcija omogućava preciznije informisanje pacijenata i unapređivanje preporuka.
Velika međunarodna analiza nije pokazala da se ozbiljne komplikacije često pojavljuju nakon vakcinacije. Naprotiv, njen značaj upravo je u sposobnosti da prepozna veoma rijetka odstupanja koja bi u manjim istraživanjima mogla ostati neprimijećena. Rezultati zato zahtijevaju pažljivo čitanje, naročito kada se iznose procjene rizika na milion primijenjenih doza.
Nalazi iz februara 2024. godine predstavljaju važan dio naučne dokumentacije o sigurnosti vakcina protiv koronavirusa. Oni potvrđuju pojedine ranije poznate rizike, ukazuju na potrebu dodatnog proučavanja drugih rijetkih stanja i pružaju osnov za daljnje praćenje. Njihov smisao nije prikrivanje mogućih neželjenih reakcija niti njihovo preuveličavanje, već što preciznije utvrđivanje učestalosti i značaja svakog zabilježenog signala.
Za osobe koje imaju pitanja o vlastitom riziku najvažnije je razlikovati opšte statističke podatke od individualne medicinske procjene. Sumnja na ozbiljnu neželjenu reakciju zahtijeva odgovarajući pregled i stručnu procjenu, dok se odluke o vakcinaciji donose uz uvažavanje važećih preporuka i zdravstvenih okolnosti pojedinca. Upravo kontinuirano prikupljanje i analiza ovakvih podataka omogućavaju da informacije o koristima i rizicima budu sve potpunije.















