Oglasi - Advertisement

Centralna banka upozorava građane: Ovoliko gotovine preporučuje se imati kod kuće za nepredviđene situacije

Švedska centralna banka Sveriges Riksbank preporučila je građanima da kod kuće imaju određenu količinu gotovine kako bi mogli platiti osnovne životne potrebe u slučaju prekida elektronskih platnih sistema. Prema preporukama objavljenim u martu 2026. godine, okvirni iznos iznosi 1.000 švedskih kruna po odrasloj osobi, što bi trebalo pomoći tokom približno sedam dana otežanog plaćanja. Ova preporuka ne znači da bankama prijeti neposredna kriza, niti predstavlja poziv na povlačenje štednje. Riječ je o preventivnoj mjeri koja postaje posebno važna u vremenu kada se svakodnevne kupovine sve više oslanjaju na kartice, mobilne aplikacije i internet.

Plaćanje bez gotovine za mnoge je postalo toliko uobičajeno da o njemu gotovo više i ne razmišljaju. Dovoljno je prisloniti karticu na terminal ili potvrditi transakciju mobilnim telefonom, a kupovina je završena za nekoliko sekundi. Ipak, takva jednostavnost zavisi od tehnologije koja, uprkos brojnim prednostima, nije potpuno imuna na prekide.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Nestanak električne energije, ozbiljniji tehnički kvar, problem s internetskom vezom ili poremećaj komunikacijske infrastrukture mogu privremeno onemogućiti korištenje bankomata i kartičnih terminala. U takvim okolnostima osoba može raspolagati dovoljnim sredstvima na bankovnom računu, ali ne mora imati način da ih odmah iskoristi za kupovinu hrane, lijekova ili drugih osnovnih potrepština.

Upravo na tu razliku između posjedovanja novca i njegove trenutne dostupnosti upozoravaju švedske finansijske institucije. Njihova poruka nije da se građani odreknu savremenih načina plaćanja, već da ne zavise isključivo od jednog sistema koji u nepredviđenim okolnostima može privremeno prestati funkcionisati.

Zašto Švedska ponovo naglašava važnost gotovine?

Švedska spada među zemlje u kojima su bezgotovinska plaćanja duboko ukorijenjena u svakodnevni život. Građani često koriste bankovne kartice i mobilne aplikacije za kupovinu namirnica, plaćanje usluga i obavljanje različitih finansijskih transakcija. Upotreba novčanica zbog toga je znatno manja nego u mnogim drugim evropskim državama.

Takav sistem donosi očigledne pogodnosti. Plaćanja su brza, troškovi se mogu jednostavnije pratiti, a građani ne moraju stalno nositi veće količine gotovine. Međutim, sve veća digitalizacija istovremeno znači da svakodnevna kupovina zavisi od rada bankarske, telekomunikacijske i energetske infrastrukture.

Prema preporukama Sveriges Riksbanka iz marta 2026. godine, domaćinstva bi trebala imati pristup različitim načinima plaćanja. Cilj je omogućiti građanima da nastave obavljati neophodne kupovine čak i ako jedan od uobičajenih sistema privremeno postane nedostupan.

To ne znači da se svakodnevna elektronska plaćanja smatraju nesigurnim. Naglasak je na otpornosti domaćinstava na nepredviđene poremećaje. Kada postoji više mogućnosti plaćanja, manja je vjerovatnoća da će kvar jednog sistema potpuno zaustaviti svakodnevne aktivnosti.

POZADINA PREPORUKE

Švedska centralna banka preporučuje domaćinstvima da se pripreme za moguće prekide platnih usluga. Gotovina je jedna od mogućnosti koja može pomoći kada kartice, bankomati ili mobilne aplikacije nisu dostupni. Preporuka je usmjerena na svakodnevnu finansijsku pripremljenost, a ne na najavu neposrednog sloma bankarskog sistema.

Potreba za alternativnim načinima plaćanja posebno dolazi do izražaja kada se poremećaji ne mogu brzo otkloniti. Tokom ozbiljnijeg nestanka struje ili problema s komunikacijskim mrežama pojedine usluge mogu postati nedostupne upravo onda kada su građanima najpotrebnije.

Zbog toga se preporuka ne odnosi samo na posjedovanje novčanica. Švedske institucije ukazuju na važnost kombinovanja gotovine, fizičkih kartica i mobilnih usluga, kako bi domaćinstva imala nekoliko različitih mogućnosti za obavljanje osnovnih plaćanja.

Koliko novca se preporučuje držati u kući?

Najviše pažnje privukao je konkretan iznos koji je navela švedska centralna banka. Riksbank preporučuje da domaćinstva, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, raspolažu gotovinskom rezervom od približno 1.000 švedskih kruna po odrasloj osobi.

Taj iznos zamišljen je kao okvirna pomoć za podmirivanje osnovnih potreba tokom približno jedne sedmice poremećaja u platnom sistemu. Ne radi se o zakonom propisanom minimumu niti o obavezi koju svaki građanin mora ispuniti.

Finansijske mogućnosti domaćinstava razlikuju se, pa preporuku nije potrebno shvatiti kao zahtjev da se određena suma mora izdvojiti odjednom. I manja količina gotovine može biti korisna ako omogućava kupovinu neophodnih proizvoda u trenutku kada elektronsko plaćanje nije dostupno.

KLJUČNA PREPORUKA ŠVEDSKE CENTRALNE BANKE

1.000 švedskih kruna po odrasloj osobi

Riječ je o okvirnoj gotovinskoj rezervi za približno sedam dana osnovnih potreba. Preporučuju se različiti apoeni novčanica, dok stvarni iznos koji porodica može izdvojiti treba prilagoditi njenim finansijskim mogućnostima.

Važan detalj odnosi se na raspored novca po apoenima. Ako neko kod kuće drži samo velike novčanice, tokom poremećaja može imati poteškoća prilikom plaćanja manjih iznosa. Trgovine možda neće raspolagati dovoljnim količinama sitnog novca za vraćanje kusura.

Zbog toga je korisno imati i novčanice manjih vrijednosti. Takva rezerva može olakšati kupovinu osnovnih proizvoda u objektima koji nastave poslovati i prihvatati gotovinu, čak i ako dio elektronske infrastrukture nije u funkciji.

Istovremeno, švedska centralna banka ne preporučuje građanima da povlače svu štednju iz banaka. Gotovinska rezerva namijenjena kriznim situacijama ima drugačiju svrhu od dugoročne štednje i redovnog novca za svakodnevne troškove.

Samo gotovina nije dovoljna: Važno je imati više opcija plaćanja

Pored držanja određenog iznosa novca kod kuće, Riksbank savjetuje korištenje različitih platnih mogućnosti. Jedna od preporuka odnosi se na posjedovanje fizičkih bankovnih kartica koje pripadaju različitim kartičnim mrežama, poput Vise i Mastercarda.

Prednost takve kombinacije jeste mogućnost da jedan sistem nastavi funkcionisati čak i ako drugi ima tehničkih poteškoća. Ipak, različite kartice ne mogu garantovati plaćanje tokom svakog poremećaja, naročito kada problem zahvati širu infrastrukturu.

Švedskim građanima preporučuje se i pristup mobilnim platnim uslugama, među kojima se spominje aplikacija Swish. Ona predstavlja dodatnu mogućnost plaćanja koja se oslanja na drugačiju infrastrukturu od tradicionalnih kartičnih transakcija.

Međutim, mobilne aplikacije također imaju ograničenja. Kada istovremeno dođe do prekida električne energije, internetske veze ili telekomunikacijskih usluga, digitalni načini plaćanja mogu postati privremeno neupotrebljivi.

Upravo zbog toga fizički novac i dalje ima značajnu ulogu kao alternativno sredstvo plaćanja. Njegova prednost je što za samu razmjenu novčanica nije potrebna internetska veza, iako mogućnost kupovine zavisi od toga može li trgovina nastaviti raditi i prihvatati gotovinu.

Švedska centralna banka ističe i potrebu razvoja mogućnosti kartičnih plaćanja bez neposredne internetske veze. Takva tehnološka rješenja mogla bi povećati otpornost platnog sistema i pružiti građanima dodatne mogućnosti tokom komunikacijskih poremećaja.

Šta ova preporuka znači za građane Bosne i Hercegovine?

Iako se preporuka odnosi na Švedsku, njena osnovna poruka može biti korisna i domaćinstvima u Bosni i Hercegovini. Plaćanje karticama i elektronskim uslugama sve je zastupljenije, naročito u većim gradovima, dok se u manjim sredinama gotovina i dalje često koristi.

Zbog različitih životnih troškova i navika ne postoji razlog da građani Bosne i Hercegovine automatski primjenjuju isti nominalni iznos koji se preporučuje u Švedskoj. Mnogo je korisnije razmotriti koliko domaćinstvo uobičajeno troši na najvažnije proizvode i usluge tokom nekoliko dana.

Pri planiranju rezerve u konvertibilnim markama mogu se uzeti u obzir troškovi hrane, lijekova, prijevoza i osnovnih higijenskih proizvoda. Porodice s malom djecom mogu imati dodatne potrebe za pelenama i dječijom hranom, dok starijim članovima domaćinstva mogu biti važni redovni lijekovi.

To ne znači da kućni budžet treba dodatno opteretiti stvaranjem velike gotovinske zalihe. Za porodice koje nemaju mogućnost odmah izdvojiti željeni iznos, postepeno odvajanje manjih suma može predstavljati praktičniji pristup.

ŠIRA SLIKA

Gotovinska rezerva može biti dio šire pripreme domaćinstva za nepredviđene okolnosti. Njena svrha nije zamijeniti bankovne račune, nego omogućiti dodatni način plaćanja tokom privremenih prekida. Iznos rezerve treba prilagoditi stvarnim životnim potrebama, broju članova porodice i finansijskim mogućnostima.

Važno je voditi računa i o sigurnosti novca koji se čuva u domu. Velike gotovinske zalihe mogu biti izložene krađi, požaru, poplavi ili drugim vrstama oštećenja. Zbog toga je razumnije odvojiti ograničenu rezervu nego cjelokupnu ušteđevinu držati izvan bankarskog sistema.

Novčanice je korisno smjestiti na sigurno i diskretno mjesto, uz zaštitu od vlage i fizičkih oštećenja. Istovremeno, rezerva treba ostati dovoljno dostupna članovima domaćinstva kojima bi mogla zatrebati u nepredviđenoj situaciji.

Treba imati na umu da čak ni gotovina ne rješava sve probleme. Ako trgovina ostane bez električne energije, ne može koristiti blagajnu ili privremeno obustavi rad, posjedovanje novčanica neće automatski omogućiti kupovinu. Njihova korisnost posebno dolazi do izražaja u objektima koji mogu nastaviti poslovanje uprkos prekidu elektronskih plaćanja.

Pripremljenost za takve okolnosti može se posmatrati zajedno s drugim svakodnevnim mjerama, poput držanja osnovnih zaliha vode, hrane, baterijske lampe i potrebnih lijekova. Svrha nije stvaranje straha, nego smanjenje mogućih poteškoća tokom kratkotrajnih poremećaja.

Preporuka švedske centralne banke zato nije upozorenje da građani trebaju prestati vjerovati bankama ili modernim tehnologijama. Naprotiv, ona polazi od činjenice da su elektronska plaćanja korisna i široko rasprostranjena, ali da je za finansijsku otpornost dobro imati i rezervnu mogućnost.

Za jedno domaćinstvo ta rezerva može značiti novac dovoljan za nekoliko dana kupovine osnovnih namirnica, dok će drugo moći izdvojiti veći iznos. Najvažnije je da odluka bude usklađena sa stvarnim potrebama i da ne ugrožava redovno podmirivanje mjesečnih obaveza.

U periodu kada je većinu svakodnevnih troškova moguće platiti jednim dodirom telefona, nekoliko novčanica sačuvanih za nepredviđene situacije može imati drugačiju vrijednost nego ranije. One ne predstavljaju alternativu savremenom bankarstvu, već dodatnu sigurnost ako se jednog dana dogodi da kartica, bankomat ili mobilna aplikacija privremeno nisu dostupni.