Novi detalji smrti Kristiana Josipa Periša: Istražitelji analiziraju dva sata snimaka, a jedan predmet još izaziva pitanja
Istraga smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša, nekadašnjeg hrvatskog atletičara i sportskog trenera, otvorila je niz ozbiljnih pitanja o postupanju zaposlenika zagrebačke Klinike za psihijatriju Sveti Ivan. Nakon njegove smrti 21. oktobra 2026. godine, četvorica medicinskih tehničara osumnjičena su za teško ubistvo, dok istražitelji analiziraju videosnimke, medicinsku dokumentaciju i okolnosti pod kojima su nadležne institucije reagovale. Posebnu pažnju izazivaju informacije o metalnom bokseru koji se spominjao u bolničkoj dokumentaciji, ali nije pronađen među stvarima vraćenim porodici.
Periševa smrt izazvala je zabrinutost nakon što su u javnost dospjeli detalji preliminarnog obdukcijskog nalaza i sadržaj snimaka nadzornih kamera. Prema dosad objavljenim informacijama, istražitelji raspolažu materijalom koji prikazuje događaje unutar zdravstvene ustanove, uključujući postupanje osoblja neposredno prije smrtnog ishoda. Istovremeno se pokušava rekonstruisati zbog čega su određeni dokazi policiji postali dostupni tek nakon više od dvije sedmice.
Kristian Josip Periš bio je diplomirani kineziolog, atletičar i trener koji je dio svog profesionalnog angažmana posvetio uključivanju osoba s invaliditetom u sportske aktivnosti. Njegova porodica, suočena s iznenadnim gubitkom, ubrzo je zatražila detaljno ispitivanje okolnosti smrti. Posebnu zabrinutost izazvali su nalazi koji su ukazivali na krvne podljeve, prijelome rebara te edem pluća i mozga.
Krivična prijava podnesena dva dana nakon smrti
Advokat porodice Leon Zrnić podnio je 23. oktobra krivičnu prijavu zbog sumnje na nesavjesno liječenje. Zatraženo je i provođenje odgovarajućeg nadzora nad radom zdravstvene ustanove, kao i očuvanje videosnimaka koji bi mogli pomoći u utvrđivanju događaja. Porodica je, prema dostupnim informacijama, od početka insistirala na rasvjetljavanju okolnosti pod kojima je Periš preminuo.
Međutim, jedan od najvažnijih dokaza nije odmah dospio do istražitelja. Prema objavljenoj hronologiji, tadašnja direktorica bolnice Majda Grah pregledala je snimak 4. novembra, dok ga je policija izuzela dva dana kasnije. Između Periševe smrti i preuzimanja videosadržaja prošlo je šesnaest dana, što je otvorilo pitanje pravovremenosti postupanja nadležnih službi.
POZADINA DOGAĐAJA
Periš je preminuo 21. oktobra, a porodica je dva dana kasnije pokrenula postupak putem advokata. Uprava bolnice pregledala je ključni videosnimak 4. novembra, dok ga je policija preuzela 6. novembra. Upravo je taj materijal značajno usmjerio daljnju istragu.
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović 11. novembra govorio je o mogućnosti ranijeg utvrđivanja okolnosti događaja. U naknadnim objašnjenjima naveo je da je policija krivičnu prijavu primila u petak, 23. oktobra, u kasnim poslijepodnevnim satima, a da su izvidi započeli narednog ponedjeljka.
Prema ministrovim riječima, policijski službenici su 26. oktobra kontaktirali Zavod za sudsku medicinu kako bi prikupili informacije o mogućem uzroku smrti. Konačan odgovor tada još nije bio dostupan. Ipak, ostalo je otvoreno pitanje zbog čega videosadržaj nije ranije osiguran, posebno imajući u vidu zahtjev porodice da se snimci sačuvaju.
Sporna pritužba direktorice i nestali metalni predmet
Dodatne nedoumice proizvela je pritužba koju je direktorica Majda Grah uputila policiji 22. oktobra, dan nakon Periševe smrti. U dokumentu je kritikovala postupanje policijskih službenika iz stanica Trešnjevka i Črnomerec prilikom njihovih ranijih intervencija povezanih s pacijentom. Prema pisanju hrvatskih medija, smatrala je da policija nije preduzela sve potrebne mjere.
U pritužbi se, prema objavljenim informacijama, navodilo da je Periš medicinskim zaposlenicima predao metalni bokser i još jedan metalni predmet. Direktorica je tvrdila da su policajci prilikom prvog postupanja trebali obaviti pregled pacijenta i procijeniti potrebu za dodatnim mjerama. Međutim, u istom dopisu nije spomenuto da je pacijent prethodnog dana preminuo.
Ta činjenica dobila je dodatnu težinu nakon informacija da je Grah o smrti bila obaviještena još 21. oktobra u večernjim satima. Prema istražnoj dokumentaciji, narednog dana pokrenula je unutrašnji nadzor i zatražila pisana očitovanja zaposlenika. Uprkos tome, policiji u pritužbi nije saopšten podatak o smrtnom ishodu.
VAŽAN TRENUTAK
Prema pisanju Jutarnjeg lista od 15. novembra, porodici su vraćeni Periševa odjeća i lične stvari, ali među njima nije bilo metalnog boksera spomenutog u pritužbi bolničke uprave. Njegovo postojanje i eventualno preuzimanje ostali su predmet suprotstavljenih navoda.
Božinović je odbacio tvrdnje da policija prilikom ranijih intervencija nije postupala u skladu s propisima. Objasnio je da pri prvom kontaktu s Perišem službenici nisu utvrdili okolnosti koje bi opravdale primjenu prisilnih mjera, budući da pacijent nije pružao otpor. Prilikom drugog dolaska policije, prema ministrovim navodima, već je bio vezan za bolnički krevet i pod djelovanjem sedativa.
Ministar je također istakao da policija, prema informacijama kojima raspolaže, tokom prvog postupanja nije imala saznanja o metalnom bokseru. Dana 16. novembra dodatno je osporio tvrdnju o postojanju tog predmeta. Zbog različitih prikaza događaja važno je utvrditi postoji li evidencija koja potvrđuje da je predmet zaista predat zaposlenicima bolnice i šta se s njim eventualno dogodilo.
Šta se vidi na snimcima koji su promijenili tok istrage?
Najozbiljniji dio istrage odnosi se na postupanje medicinskog osoblja tokom posljednjih minuta Periševog života. Prema dokumentaciji državnog odvjetništva, jedan videosnimak prikazuje približno osam i po minuta događaja u bolničkoj sobi. Na njemu se nalazi više zaposlenika, a pacijent je smješten na krevetu.
U rješenju o provođenju istrage opisane su osnove sumnje protiv četvorice medicinskih tehničara. Terete ih za postupke koji, prema navodima tužilaštva, obuhvataju udaranje pacijenta, snažno pritiskanje njegovog tijela i držanje jastuka preko područja lica i vrata. Državno odvjetništvo smatra da postoji osnovana sumnja na povezanost takvog postupanja sa smrtnim ishodom.
Medijski izvještaji koji se pozivaju na istražne dokumente navode da je pritisak jastukom trajao tokom značajnog dijela intervencije. Prema opisima snimka, pacijent je u jednom trenutku prestao pokazivati vidljive reakcije, nakon čega su zaposlenici uočili promjenu njegovog stanja i započeli reanimaciju.
Ove informacije predstavljaju navode iz istražne dokumentacije, a ne pravosnažno utvrđenu krivicu osumnjičenih. Konačan medicinski uzrok smrti predmet je dodatnih vještačenja, dok će o individualnoj krivičnoj odgovornosti odlučivati nadležni sud. Istražuju se i saznanja drugih zaposlenika, pri čemu njihovo prisustvo tokom događaja ne znači automatski postojanje krivične odgovornosti.
Pored snimka iz bolničke sobe, istražitelji analiziraju i približno dva sata dodatnog videosadržaja. Prema pisanju Jutarnjeg lista od 15. novembra, taj materijal obuhvata ranije kretanje Periša kroz prostorije ustanove i njegove kontakte s policijskim službenicima. Pojedini kadrovi prikazuju relativno mirno ponašanje, uključujući rukovanje s policajcima i prolazak bolničkim hodnicima.
Takvi dijelovi snimka mogu pomoći u rekonstrukciji vremenskog slijeda i procjeni okolnosti koje su prethodile intervenciji. Ipak, sami po sebi ne omogućavaju pouzdan zaključak o cjelokupnom zdravstvenom stanju pacijenta. Zbog toga se njihova dokazna vrijednost mora razmatrati zajedno s medicinskim nalazima, iskazima svjedoka i ostalom dokumentacijom.
Odgovornost osoblja i pitanja upućena bolničkoj upravi
Nakon što je policija preuzela ključne snimke, uslijedila su hapšenja četvorice medicinskih tehničara osumnjičenih za teško ubistvo posebno ranjive osobe. Istraga se, međutim, ne ograničava samo na događaje zabilježene kamerama. Posebno se razmatra način na koji su informacije prenošene između zaposlenika, rukovodstva bolnice, policije i drugih nadležnih institucija.
Važno mjesto u toj rekonstrukciji ima postupanje uprave nakon saznanja o smrti pacijenta. Informacije o pokretanju unutrašnjeg nadzora, zahtjevima za očitovanja zaposlenika i vremenu pregleda videosnimka predstavljaju dijelove iste hronologije. Njihovo međusobno povezivanje potrebno je kako bi se utvrdilo kada su pojedine osobe raspolagale informacijama koje su mogle biti značajne za istragu.
ŠIRA SLIKA
Osim mogućeg utvrđivanja krivične odgovornosti pojedinaca, slučaj otvara pitanja sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama i pravovremenog prijavljivanja ozbiljnih događaja. Za porodicu su posebno važni odgovori o uzroku smrti i postupanju osoblja, dok će istraga morati razjasniti i okolnosti čuvanja te dostavljanja ključnih dokaza.
U dosadašnjem toku postupka posebno se izdvajaju tri povezane nedoumice: šta se tačno dogodilo tokom intervencije u bolničkoj sobi, zašto snimak nije ranije osiguran i šta se dogodilo s metalnim predmetom spomenutim u dopisu uprave. Svaka od njih zahtijeva provjeru kroz odgovarajuće dokaze, bez unaprijed donesenih zaključaka o odgovornosti pojedinaca.
Za Periševu porodicu proces utvrđivanja činjenica počeo je gotovo neposredno nakon njegove smrti. Podnošenje prijave, zahtjev za očuvanje snimaka i insistiranje na provjeri medicinskih nalaza prethodili su kasnijem razvoju istrage. Upravo su snimci nadzornih kamera, koji su preuzeti 6. novembra, postali jedan od centralnih dokaza u postupku čiji će konačni pravni i medicinski nalazi biti presudni za potpuno razjašnjenje okolnosti smrti 32-godišnjeg sportskog trenera.















